(2025-04) Èspektiv Makroekonomik ak Povwte - Ayiti
Rezime — Nòt-peyi Bank Mondyal la sou Èspektiv Makroekonomik ak Povwte pou Ayiti (avril 2025), ki montre PIB la bese 4,2 pousan an 2024 nan mitan vyolans gang ak yon kriz politik-enstitisyonèl, avèk povwte ki monte menm si politik bidjetè ak monetè ki pi sere te fè enflasyon bese. Yo prevwa yon lòt bès 2,2 pousan pou 2025 anvan yon ti reprann an 2026 ak 2027.
Dekouve Enpotan
- PIB la bese 4,2 pousan an 2024 nan mitan vyolans gang ak kriz politik-enstitisyonèl, avèk agrikilti (-5,6 pousan) kòm sektè ki pi frape a.
- Povwte monte anpil, pousantaj Ayisyen k ap viv ak mwens pase 2,15 dola pa jou (PPA 2017) estime a 36,2 pousan an 2024, kont 31,1 pousan an 2021.
- Yon politik monetè sere (san finansman monetè defisi a pa BRH) ak konsolidasyon bidjetè te fè enflasyon bese soti 44,2 pousan an 2023 rive 25,8 pousan an 2024 epi kite goud la ranfòse 1,6 pousan devan dola ameriken an.
- Defisi bidjetè a bese soti 2,1 pousan PIB an 2023 rive 0,1 pousan an 2024.
- Yo prevwa PIB la ap bese ankò 2,2 pousan an 2025 anvan yon ti kwasans modès 2,0 pousan an 2026 ak 2,5 pousan an 2027, si sitiyasyon politik ak sekirite amelyore.
Deskripsyon Konple
Nòt-peyi Bank Mondyal la sou Èspektiv Makroekonomik ak Povwte pou Ayiti (edisyon prentan 2025, ki reflete enfòmasyon ki te disponib jiska 10 avril 2025) montre PIB la bese 4,2 pousan an 2024 nan mitan yon vyolans gang k ap ogmante ak yon kriz politik-enstitisyonèl ki vin pi grav apre revokasyon Premye Minis Gary Conille pa Konsèy Prezidansyèl Tranzisyon an nan novanm 2024 ak ranplasman li pa Premye Minis Fils-Aimé. Agrikilti te anrejistre pi gwo bès sektoryèl la, 5,6 pousan, ki frape moun pòv ak vilnerab yo plis, pandan endistri a bese 4,7 pousan avèk revokasyon nan sektè tekstil la epi sèvis yo bese 3,9 pousan. Malgre sa, yon politik monetè sere, san finansman monetè defisi a pa bank santral la (BRH), ak kontinyasyon konsolidasyon bidjetè a te ranfòse kad makroekonomik la : enflasyon pri konsomasyon an desann soti nan yon mwayèn 44,2 pousan an 2023 pou rive 25,8 pousan an 2024, defisi bidjetè a bese soti 2,1 pou rive 0,1 pousan PIB, epi goud la te ranfòse 1,6 pousan devan dola ameriken an. Malgre tou sa, pousantaj Ayisyen k ap viv ak mwens pase 2,15 dola pa jou (PPA 2017) estime a monte rive 36,2 pousan an 2024, kont 31,1 pousan an 2021. Yo prevwa PIB la ap bese ankò 2,2 pousan an 2025 paske kriz politik la ak enflasyon peze sou envestisman ak konsomasyon, anvan yon ti kwasans modès 2,0 pousan an 2026 ak 2,5 pousan an 2027, si sekirite ak sitiyasyon politik la amelyore. Yo prevwa defisi bidjetè a ap laji rive 1,2 pousan PIB an 2025 akoz depans ki lye ak sekirite ak eleksyon, epi povwte entènasyonal la ap bese sèlman yon ti kras, soti 37,6 pousan an 2025 pou rive 36,7 pousan pa 2027, nan yon pèspektiv ki chaje ak risk pou pi mal ki lye ak yon tranzisyon politik efikas.
Not
World Bank Macro Poverty Outlook, Haiti country brief, Spring 2025 (April 2025) edition. Haiti section extracted from the Latin America and Caribbean regional MPO volume (no standalone Haiti brief was published for this edition). Part of the semiannual MPO series.