(2026-03) Dwa moun ak Eta de dwa an Ayiti : dènye devlopman enpòtan yo, jiyè 2025 rive fevriye 2026
Rezime — Aktyalizasyon peryodik IJDH ki dokimante kriz sekirite, gouvènans ak imanitè Ayiti a k ap vin pi grav soti jiyè 2025 rive fevriye 2026: plis pase 8 100 moun mouri, 1,45 milyon deplase, pasaj nan Fòs Represyon Gang yo ak yon nouvo gouvènman tranzisyon.
Dekouve Enpotan
- Omwen 8 100 moun te mouri akoz vyolans gwoup ame yo an 2025 e anviwon 1,45 milyon moun te deplase anndan peyi a nan janvye 2026, ak 80 a 90 % zòn metwopolitèn Pòtoprens anba kontwòl gwoup ame yo; rapò yo endike plis pase mwatye Ayisyen ki mouri an 2025 yo te mouri nan repons sekirite ki lye ak Leta, tankou operasyon dron ak abi gwoup otodefans sivil ak kontraktè prive yo. Gouvènman Akò avril 2024 la ak MSS la te fini san yo pa t atenn objektif yo, yo ranplase yo ak yon gouvènman ki konsolide anba Premye Minis Fils-Aimé, ke yo kritike pou yon dekrè desanm 2025 ki pwoteje ansyen ofisyèl yo, ak yon Fòs Represyon Gang ki apèn deplwaye e ki manke finansman. Kondisyon ekonomik ak sosyal yo vin pi mal toujou: yon setyèm ane bès ekonomik youn dèyè lòt, 25 % enflasyon, 35 % povrete ekstrèm, 5,7 milyon moun nan ensekirite alimantè egi, 12 % etablisman sante ak kapasite entène k ap fonksyone nòmalman, plis pase 1 600 lekòl fèmen ak yon gwo ogmantasyon kolera. Repiblik Dominikèn te ekspilse plis pase 265 000 Ayisyen an 2025 pandan Etazini te sispann prèske tout chemen pwoteksyon yo.
Deskripsyon Konple
Aktyalizasyon peryodik IJDH sa a kouvri peryòd jiyè 2025 rive fevriye 2026, kote gouvènman tranzisyon Akò avril 2024 la ak Misyon Miltinasyonal Sipò Sekirite ke ONI te otorize a te fini san yo pa t atenn objektif materyèl yo epi yo te ranplase pa yon gouvènman ki konsolide anba Premye Minis Alix Didier Fils-Aimé ak nouvo Fòs Represyon Gang yo. Rapò a dokimante plis vyolasyon dwa a lavi ak sekirite: omwen 8 100 moun mouri akoz vyolans gwoup ame yo an 2025, anviwon 1,45 milyon moun deplase anndan peyi a, 80 a 90 % zòn metwopolitèn Pòtoprens anba kontwòl gwoup ame yo, ak rapò ki di plis pase mwatye Ayisyen ki mouri an 2025 yo te mouri nan repons sekirite ki lye ak Leta, tankou frap dron ak abi gwoup otodefans sivil ak kontraktè militè prive yo. Li egzamine koripsyon ak konplisite ant aktè Leta ak gwoup ame yo, efondreman sistèm jistis la ak enpinite, ogmantasyon vyolans seksyèl ak rekritman timoun, ak degradasyon dwa ekonomik ak sosyal yo: 35 % povrete ekstrèm, 25 % enflasyon, 5,7 milyon moun nan ensekirite alimantè egi, sèlman 12 % etablisman sante ak kapasite entène k ap fonksyone nòmalman ak plis pase 1 600 lekòl fèmen. Li analize tou ekspilsyon masiv soti Repiblik Dominikèn, fèmti chemen pwoteksyon ameriken yo ak feblès repons entènasyonal la.
Not
IJDH periodic human rights and rule-of-law update (English PDF despite French catalog title); ayitistats wave B