(2023-11) Nòt antisipasyon ACAPS : Ayiti - Retou moun soti nan Repiblik Dominikèn (3 novanm 2023)
Rezime — ACAPS analize konsekans imanitè fèmti fwontyè Repiblik Dominikèn ak Ayiti nan dat 15 septanm 2023 a, ki te soti nan konfli sou yon kanal k ap pran dlo nan rivyè Masak la yo pataje a. Plis pase 100 000 Ayisyen te retounen oswa te depòte rive nan fen oktòb, nan mitan rapò sou pèsekisyon ak vyolans fòs sekirite dominiken yo. Nòt la prevwa bezwen k ap vin pi grav nan mwayen lavi, sekirite alimantè, abri, sante ak pwoteksyon nan yon peyi kote 5,2 milyon moun te deja nan bezwen.
Dekouve Enpotan
- Plis pase 100 000 Ayisyen te retounen soti nan Repiblik Dominikèn ant fèmti fwontyè 15 septanm 2023 a ak 24 oktòb, akoz pèsekisyon fòs sekirite dominiken yo ak depòtasyon ki vin pi entans (anviwon 22 000 moun yo te mete deyò pa fòs nan mwa out sèlman).
- Fèmti fwontyè a koupe mwayen lavi dizèn milye machann ayisyen ki te konte sou mache binasyonal yo ; plis pase 25 % enpòtasyon Ayiti soti nan Repiblik Dominikèn epi 85 % komès bilateral la pase pa tè, kidonk yon fèmti ki dire lontan menase mwayen lavi nan tout peyi a.
- Rantre moun k ap retounen yo pral peze sou yon kriz ki deja grav : 5,2 milyon moun nan bezwen, 4,35 milyon moun nan ensekirite alimantè IPC 3 oswa pi mal jiska fevriye 2024, ak prèske 200 000 moun deplase san konte nouvo retou yo.
- Etablisman sante yo, tankou klinik Malpasse yo ke vyolans gang te koupe de Pòtoprens, te limite sèvis yo apre yo te pèdi materyèl medikal dominiken, pandan ogmantasyon mouvman atravè fwontyè a ap ogmante risk pwopagasyon kolera, trafik moun ak vyolans kont migran yo.
- Plan repons imanitè 2023 a te finanse a sèlman 26 % nan dat 14 septanm 2023, epi ensekirite nan pwen pasaj tankou Malpasse te deja anpeche aksè imanitè pou migran yo te fòse retounen yo.
Deskripsyon Konple
Nòt antisipasyon sa a, ki te pibliye 3 novanm 2023, egzamine enpak aktyèl ak enpak yo prevwa nan konfli fwontyè ant Ayiti ak Repiblik Dominikèn sou konstriksyon yon kanal nan plenn Maribaroux la k ap pran dlo nan rivyè Masak yo pataje a. Repiblik Dominikèn te fèmen fwontyè tè, lè ak lanmè li yo nan dat 15 septanm 2023 epi li te sispann bay Ayisyen viza ; yon ouvèti pasyèl nan dat 11 oktòb te pèmèt yon komès limite pou machandiz esansyèl, men Ayiti te kenbe pasaj Ouanaminthe lan fèmen. Rive 24 oktòb, plis pase 100 000 Ayisyen te retounen soti nan Repiblik Dominikèn, yo t ap denonse pèsekisyon fòs sekirite dominiken yo, pandan depòtasyon yo te vin pi entans (anviwon 22 000 moun yo te mete deyò pa fòs nan mwa out sèlman, prèske de fwa kantite abityèl chak mwa a). Nòt la baze sou yon revizyon sous segondè epi li siyale gwo mank enfòmasyon sou kantite moun ki retounen yo, kote yo antre ak kote yo enstale yo.
Analiz la prevwa ke si fèmti a kontinye, li pral agrave yon ijans ki deja konplèks : 5,2 milyon moun nan bezwen, 4,35 milyon moun nan ensekirite alimantè nivo Kriz (IPC 3) oswa pi mal jiska fevriye 2024, prèske 200 000 moun deplase anndan peyi a, ak yon epidemi kolera ki gen prèske 65 000 ka sispèk nan yon ane. Sektè pa sektè, li dokimante pèt mwayen lavi machann nan mache binasyonal yo (plis pase 25 % enpòtasyon Ayiti soti nan Repiblik Dominikèn, 85 % komès bilateral la pase pa tè), mank materyèl medikal ki te fòse klinik Malpasse yo limite sèvis yo, risk trafik moun ak vyolans kont moun ki retounen yo, ak presyon sou sistèm abri ak dlo-asenisman kote sèlman 55 % popilasyon an gen aksè ak dlo potab. Pami faktè ki agrave sitiyasyon an, gen kontwòl gang sou anviwon 90 % Pòtoprens, enflasyon 40 % sou yon ane nan jiyè 2023, yon twazyèm ane resesyon youn dèyè lòt, ak yon Plan repons imanitè 2023 ki te finanse a sèlman 26 % nan mitan septanm.
Not
ACAPS thematic/anticipatory analysis