(2025-02) Ayiti: Konsekans yo prevwa apre jèl finansman ameriken an (Nòt antisipasyon, 21 fevriye 2025)
Rezime — Nòt antisipasyon ACAPS sa a analize konsekans pou Ayiti sispansyon 90 jou èd etranje Etazini finanse a, ki te òdone 20 janvye 2025. Etazini te pi gwo bayè imanitè Ayiti, li te bay anviwon 65 pousan (190,6 milyon USD) finansman angaje pou Plan Bezwen ak Repons Imanitè 2024 la, epi nòt la evalye ekspozisyon sektè pa sektè (dlo-ijyèn, sante, sekirite alimantè, nitrisyon, pwoteksyon, abri) pou sis milyon Ayisyen ki nan bezwen yo. Li siyale tou konsekans sou sekirite atravè sispansyon kontribisyon pou Misyon Miltinasyonal Sipò Sekirite a.
Dekouve Enpotan
- Etazini te bayè imanitè dominan Ayiti, li te bay anviwon 65 pousan (190,6 milyon USD) finansman HNRP 2024 la ak prèske mwatye (23,1 milyon USD) tout finansman angaje pou HNRP 2025 la rive 12 fevriye 2025, kidonk apèl 908,2 milyon USD pou 2025 la gen chans rete manke finansman anpil.
- Sekirite alimantè se sektè ki pi ekspoze a, li te resevwa prèske 50 pousan finansman imanitè ameriken an 2024; jèl la ta dwe pouse ensekirite alimantè depase 5,54 milyon moun ki pwojte nan faz 3 IPC oswa plis pou mas-jen 2025.
- Pwoblèm nan dlo-ijyèn ak sante ogmante risk kolera ak maladi nan yon kontèks epidemi ki gen 9 500 ka sispèk an 2024, pandan esklizyon egzansyon an sou planifikasyon familyal menase sante repwodiktif nan peyi ki gen pi gwo mòtalite matènèl nan emisfè oksidantal la.
- Jèl la touche asistans sekirite a: 13,3 milyon USD kontribisyon ameriken ki te annatant pou fon MSS Nasyonzini an sispann e konseye ekspè lapolis yo mete an konje, sa ki riske bay gang yo plis espas.
- Rediksyon asistans alimantè ak mwayen sibzistans lan gen chans entansifye estrateji negatif pou siviv, tankou rekritman timoun nan gang ame, kote timoun deja reprezante anviwon 50 pousan manm gwoup ame yo e grangou idantifye kòm prensipal faktè a.
Deskripsyon Konple
Apre dekrè ameriken 20 janvye 2025 la ki sispann èd etranje pou 90 jou, ACAPS evalye konsekans reyèl ak potansyèl pou operasyon imanitè yo an Ayiti, kote sis milyon moun (mwatye popilasyon an) bezwen asistans e kantite moun deplase moute 230 pousan an 2024 pou rive 1,04 milyon. Etazini te bay anviwon 65 pousan (190,6 milyon USD) nan 295,5 milyon USD angaje pou Plan Bezwen ak Repons Imanitè 2024 la, prèske mwatye ladan l pou sekirite alimantè (107,6 milyon USD), apre sa dlo-ijyèn (plis pase 24 milyon USD) ak sante (plis pase 11 milyon USD). Rive 12 fevriye 2025, USAID te deja bay prèske mwatye (23,1 milyon USD) tout finansman angaje pou HNRP 2025 la, ki mande 908,2 milyon USD pou 3,9 milyon moun. Nòt la egzamine, sektè pa sektè, tout sa ki pa klè nan egzansyon 'asistans imanitè pou sove lavi' a, li fè diferans ant aktivite ki gen chans kouvri, sa ki gen chans ekskli (tankou planifikasyon familyal ak pwogram yo rele 'ideoloji jan oswa DEI') ak sa ki gen estati ensèten. Metodoloji a se yon revizyon done segondè ki chita sou evalyasyon miltisektoryèl bezwen (MSNA) REACH 2024 la.
Enpak yo prevwa yo gen ladan yon risk kolera ak maladi dlo ki pi wo pou 3,8 milyon moun ki bezwen asistans dlo-ijyèn, nan yon kontèks epidemi ki konsantre nan Latibonit, Sant ak Lwès; yon aksè ak swen sante k ap deteryore pou 4,2 milyon moun, avèk efè ki pi lou sou sante matènèl nan yon peyi ki gen pi gwo mòtalite matènèl nan emisfè oksidantal la; ak yon ensekirite alimantè k ap vin pi grav pase 5,54 milyon moun ki te deja pwojte nan faz 3 IPC oswa plis pou mas-jen 2025, paske sispansyon transfè lajan kach ak entran agrikòl yo frape sezon plante mas-me a. Nòt la konekte rediksyon asistans lan ak estrateji negatif pou siviv, tankou rekritman timoun nan gang, kote timoun reprezante anviwon 50 pousan manm gwoup ame yo. Li dokimante tou konsekans sou sekirite: 13,3 milyon USD kontribisyon ameriken ki te annatant pou fon Nasyonzini Misyon Miltinasyonal Sipò Sekirite a sispann e konseye ekspè lapolis yo mete an konje, sa ki ka bay gang yo plis espas pou grandi.
Not
ACAPS thematic/anticipatory analysis