(2024-11) Kat kesyon ki ta ka detèmine avni Ayiti
Rezime — Apre Konsèy Prezidansyèl Tranzisyon an te revoke PM Garry Conille e bal te frape yon avyon liy ameriken anwo Pòtoprens an novanm 2024, Georges Fauriol òganize trajectwa Ayiti a sou kat kesyon: èske eleman gouvènman pwovizwa a ka kolabore, kisa k ap vini apre misyon MSS ki pa bay rezilta a, ki kote sipò entènasyonal la prale anba yon nouvo administrasyon ameriken, e èske tranzisyon demokratik fevriye 2026 la toujou posib. Danje kout tèm nan se efondreman leta a anvan yo dakò sou yon apwòch sekirite efikas.
Dekouve Enpotan
- Revokasyon PM Conille pa CPT a 10 novanm 2024 apre sis mwa, ak akizasyon koripsyon kont twa manm CPT, ogmante sinis anvè klas dirijan an e montre pouvwa desizyon ki pa klè ant konsèy la ak premye minis la.
- Danje kout tèm nan se rès leta ayisyen an tonbe anvan kominote entènasyonal la dakò sou yon apwòch sekirite efikas.
- MSS la se petèt yon okazyon rate: deplwaman kenyan an rete byen anba fòs pwomèt yo pandan gang yo, k ap opere san pinisyon ak yon anbisyon tankou katèl, ap kalibre vyolans pou efè politik.
- Opsyon sekirite yo: yon operasyon mentyen lapè ONU klasik (pi bon chans men lan, deplwaman petèt pa fini anvan prentan 2025, ak opozisyon Larisi-Lachin), yon kowalisyon Etazini ap dirije ki absòbe MSS la, yon kanpay ameriken dirèk kont trafik ak kontraktè prive, oswa yon opsyon Bukele pou bati yon lame ak gwo dezavantaj.
- Tranzisyon fevriye 2026 la pa negosyab pou Washington men li prèske enposib nan kalandriye anonse a; referandòm konstitisyonèl la se etap ki pi posib la, ak patisipasyon istorik prè oswa anba 20 pousan ki montre defi elektoral la.
Deskripsyon Konple
Analiz novanm 2024 sa a (edisyon an franse) te ekri apre Konsèy Prezidansyèl Tranzisyon an (CPT) te revoke PM Garry Conille 10 novanm apre sis mwa, ak akizasyon koripsyon sou twa manm CPT, e apre bal te frape yon avyon liy ameriken, sa ki te fèmen pi gwo ayewopò a. Premye kesyon, koyezyon: ak Leslie Voltaire kòm prezidan ak Alix Didier Fils-Aimé kòm nouvo PM, fòk pouvwa desizyon yo klè, fòk yo aktive Organe de Surveillance de l'Action Gouvernementale ki rete nan dòmi an, epi fòmalize Konsèy Sekirite gouvènman tranzisyon an. Dezyèm kesyon, opsyon sekirite pi lwen pase MSS ki pa bay rezilta a: pase nan yon operasyon mentyen lapè ONU klasik (pi gwo, finanse enstitisyonèlman, men lan pou deplwaye, petèt pa anvan prentan 2025, ak opozisyon Larisi-Lachin); fizyone MSS la nan yon kowalisyon solid Etazini ap dirije; yon kanpay rejyonal ameriken dirèk kont gang ak rezo trafik ak kontraktè prive espesyalize; oswa yon 'opsyon Bukele' k ap bati yon lame ayisyen modèn, ki ka atire kèk moun men ki ka yon estrateji ki echwe nan kontèks Ayiti a.
Twazyèm kesyon, sipò entènasyonal la antre nan ensètitid ak chanjman administrasyon ameriken an, pandan vyolans gang yo pi plis kalibre pou efè politik e gang yo ap evolye vè yon anbisyon operasyonèl tankou katèl. Katriyèm kesyon, tranzisyon fevriye 2026 la mande prèske mirak an 2025: sekirite nan lari, yon referandòm konstitisyonèl (etap ki pi posib la, sou baz rapò komisyon palmantè a ak gwoup etid konstitisyonèl Jerry Tardieu a anba Comité de Pilotage Konferans Nasyonal la), rekonstitisyon konsèy elektoral la ak finansman eleksyon an, ak yon istwa patisipasyon prè oswa anba 20 pousan. Konklizyon: okenn sipò p ap mache si lidè ayisyen yo pa mete anbisyon pèsonèl yo sou kote, e efò entènasyonal fragmante p ap pwodui tranzisyon 2026 la.
Not
Recovered from Wayback Machine (USIP 2025 publisher takedown); FR snapshot printed to PDF