(2008-11) Règleman Entèn Sena a, 8yèm edisyon, adopte 14 novanm 2008 (repwodiksyon nan Le Moniteur pou erè materyèl, 12 out 2009)
Rezime — 8yèm edisyon Règleman Entèn Sena ayisyen an, ki te adopte 14 novanm 2008 anba prezidans Senatè Joseph Lambert apre yon revizyon modènizasyon yon gwoup travay dedye te fè, ki te repibliye nan yon nimewo espesyal Le Moniteur 12 out 2009 pou korije erè yo te jwenn nan vèsyon ki te enprime premye fwa 3 jen 2009 lan. Li dirije òganizasyon Sena a, konpozisyon trant senatè yo (3 pa depatman, manda sizan renouvle pa tyè), eleksyon ak atribisyon Biwo a, validasyon pouvwa ak sèman.
Dekouve Enpotan
- Refòme règleman entèn Sena a sou kenz domèn deziyen, soti nan eleksyon Biwo a rive nan kontwòl Gouvènman an ak pwosedi navèt bikameral.
- Defini misyon doub Sena a: fè lwa ak kontwole aksyon Gouvènman an ak òganis otonòm yo, ladan sit kòm Wo Kou Jistis.
- Konfime yon Sena 30 syèj (3 pa depatman) ak manda sizan ki renouvle pa tyè chak dezan.
- Fikse yon delè 90 jou pou eleksyon pasyèl pou konble yon vakans nan Sena a (Atik 22).
- Egzije konpozisyon Biwo a reflete, otan posib, balans politik Asanble a (Atik 13).
Deskripsyon Konple
Nimewo espesyal Le Moniteur sa a repwodwi Règleman Entèn Sena ayisyen an, 8yèm edisyon, adopte 14 novanm 2008 - rezilta yon efò modènizasyon Senatè Joseph Lambert, ki te Prezidan Sena a lè sa, te lanse, li te reyini yon gwoup travay anba Komisyon Lejislasyon ki gen ladan senatè ki pa manm, yon ekspè lejistisyen Sena fransè a te mete disponib, ak de anplwaye Enstitisyon an, pou refòme dispozisyon avan-pwopo a rele demode apre plizyè revizyon pasyèl (1933, 1937, 1947, 1951, 1953, 1988, 1996). Refòm nan te vize kenz domèn ladan Biwo Laj, eleksyon Biwo a, sesyon a pòt fèmen, mosyon sansi, amandman ak souzamandman, navèt (chanj ant de chanm yo), depo ak egzamen pwojè/pwopozisyon lwa, kontwòl Gouvènman an, fòmasyon ak fonksyònman Komisyon yo, komisyon miks paritè, komisyon ki pa paritè, delegasyon vòt, ak dispozisyon transitwa/final yo, ak objektif rebalanse tan ki bay egzamen an komisyon ak deba piblik, e ranfòse kontwòl palmantè sou aksyon gouvènman an. Sou fon an, Atik 1e a afime otonomi enstitisyonèl Sena a devan lòt pouvwa yo; Atik 4 rive 6 defini pèsonalite legal li ak misyon doub li (fè lwa ak kontwole aksyon gouvènman/òganis otonòm yo, ladan swiv egzekisyon bidjè, misyon ankèt, sit kòm Wo Kou Jistis, ak patisipe nan nominasyon nan Konsèy Elektoral Pèmanan, Kou Kasasyon ak Kou Siperyè Kont); Atik 7 rive 11 fikse pwosedi enskripsyon, validasyon pouvwa ak sèman pou trant senatè yo (eli 3 pa depatman pou sizan, renouvle pa tyè chak dezan); Atik 12 rive 18 detaye eleksyon Biwo a chak dezan (Prezidan, Vis-Prezidan, Kesté, Sekretè), ak egzijans pou konpozisyon Biwo a reflete balans politik Asanble a. Kopi sa a se yon repwodiksyon korije de tèks ki te enprime premye fwa nan Le Moniteur Spécial No. 4 dat 3 jen 2009.