(1987-04) Konstitisyon Repiblik Ayiti a (1987), repwodiksyon ofisyèl nan Le Moniteur — Tit I rive III: Repiblik la, Nasyonalite, ak Dwa ak Devwa fondamantal sitwayen an
Rezime — Repwodiksyon ofisyèl nan Le Moniteur (No. 36, 28 avril 1987) de Konstitisyon ayisyen 1987 la, chart fondatè tranzisyon demokratik apre Duvalier, referandòm te adopte l e li toujou an vigè (jan yo te amande l an 2011/2012). Ekstrè sa a kouvri preyanbil la ak Tit I rive III: non, senbòl ak teritwa Repiblik la; règ nasyonalite; ak dwa sivil, politik ak libète endividyèl fondamantal.
Dekouve Enpotan
- Entèdi eksplisitman kilt pèsonalite nan yon dispozisyon konstitisyonèl (Atik 7), ki repidye direkteman pratik rejim Duvalier a.
- Entèdi doub nasyonalite an tèm absoli (Atik 15), yon règ amandman 2011/2012 la ta vin ranvèse.
- Aboli penn lanmò nan tout matyè (Atik 20).
- Etabli kreyòl ak franse kòm lang kooffisyèl (Atik 5), rekonèt kreyòl konstitisyonèlman pou premye fwa.
- Fikse yon delè habeas corpus 48 èdtan anvan yon detni dwe parèt devan yon jij (Atik 26).
Deskripsyon Konple
Dokiman sa a se repwodiksyon ofisyèl nan Jounal Ofisyèl la de Konstitisyon ayisyen 1987 la, ki te enprime nan yon nimewo espesyal Le Moniteur jis apre pèp la te adopte l pa referandòm nan mas 1987, apre chit rejim diktati Duvalier a. Preyanbil la eksplike objektif Konstitisyon an: retabli yon Eta estab, elimine diskriminasyon ant vil ak andeyò, garanti dwa inalyenab, mete fen nan kilt pèsonalite, e enstore yon rejim demokratik ki baze sou pliyalis ak dwa moun. Tit I la etabli Ayiti kòm yon repiblik endivizib, souvren, kooperatis, ak Pòtoprens kòm kapital, koulè nasyonal ble ak wouj, blazon Palmis lan, kreyòl ak franse kòm lang ofisyèl (Atik 5), goud la kòm inite monetè nasyonal, e - yon bagay ki notab - yon entèdiksyon konstitisyonèl eksplisit sou kilt pèsonalite (Atik 7 - pa gen imaj moun vivan sou lajan, tenm oswa bilding piblik). Tit II defini règ nasyonalite ayisyen an, ladan règ strik yon sèl nasyonalite (Atik 15: pa gen dwa gen doub nasyonalite ayisyen-etranje nan okenn ka) ki pita ta vin yon sib santral nan amandman 2011/2012 la. Tit III la mete dwa ak devwa fondamantal yo: dwa a lavi ak sante (Atik 19), abolisyon penn lanmò (Atik 20), definisyon wo trayizon (Atik 21), dwa a lojman, edikasyon, manje ak sekirite sosyal (Atik 22), libète endividyèl ak garanti pwosedi pou arestasyon ak detansyon, ladan yon règ habeas corpus 48 èdtan (Atik 24-27), libète ekspresyon ak laprès ak pwoteksyon sous jounalis yo (Atik 28), dwa petisyon (Atik 29), libète konsyans ak kilti (Atik 30), ak libète asosyasyon ak reyinyon (Atik 31).