(1995-09) Dekrè ki louvri kredi siplemantè nan Bidjè Egzèsis 1994-1995 la
Rezime — Prezidan Jean-Bertrand Aristide siyen dekrè sa a 28 septanm 1995, li pibliye nan Moniteur, li louvri 991 071 481,25 goud kredi siplemantè bay sèz ministè ak òganis piblik pou kouvri obligasyon bidjetè ki pa t prevwa nan egzèsis 1994-1995 la ki gen rapò ak rekonstriksyon apre kriz, finanse ak yon eksedan resèt fiskal, kontribisyon antrepriz piblik ak don. Menm nimewo Moniteur sa a pibliye tou yon dekrè separe, ke yo te siyen kat jou pi bonè, ki reglemante ensinerasyon kadav moun an Ayiti.
Dekouve Enpotan
- Louvri 991 071 481,25 goud kredi siplemantè ant sèz ministè ak òganis piblik pou egzèsis 1994-1995 la.
- Pi gwo alokasyon yo ale nan Prezidans lan, Entèvansyon Piblik, Dèt Piblik ak Travay Piblik/Transpò.
- Finanse ak eksedan resèt fiskal, kontribisyon antrepriz piblik ak don olye de nouvo taks.
- Prezidan Aristide siyen l nan yon kontèks rekonstriksyon apre kriz ak presyon depans edikasyon k ap ogmante.
- Menm nimewo jounal ofisyèl la reglemante separeman ensinerasyon kadav moun, li mande otorizasyon minisipal ak setifika medikal.
Deskripsyon Konple
Dekrè sa a, ke Prezidan Jean-Bertrand Aristide te pran sou rapò Minis Ekonomi ak Finans lan apre deliberasyon nan Konsèy Minis yo, louvri kredi bidjetè siplemantè ki total 991 071 481,25 goud pou egzèsis 1994-1995 la. Preyanbil la site nesesite pou soulaje mizè pèp ayisyen an ki agrave pa yon kriz ki dire lontan, pou reveye yon ekonomi ki fèb, pou remèt peyi a nan sèn entènasyonal la, pou evite yon efondreman total nan enfrastrikti ki delabre, ak pou entansifye eskolarizasyon, pandan li rekonèt kredi bidjetè ki te deja bay pou sèten atik yo pa t sifi pou egzekite aksyon ki te pwograme yo. Atik 1ye distribye kredi siplemantè yo ant sèz enstitisyon, pi gwo pòsyon yo ale nan Prezidans lan (395 147 239,60 goud), Entèvansyon Piblik (200 181 915,55 goud), Dèt Piblik (100 667 326,80 goud) ak Travay Piblik, Transpò ak Kominikasyon (110 195 405,55 goud), ansanm ak alokasyon pi piti bay Planifikasyon, Ekonomi ak Finans, Agrikilti, Enfòmasyon, Afè Etranjè, Konsèy Elektoral Pwovizwa a, Biwo Premye Minis lan, Enteryè, Defans Nasyonal, Afè Sosyal, ak Kilti. Atik 2 finanse kredi sa yo ak yon eksedan resèt fiskal ki pèsepsyone pi wo pase previzyon inisyal yo, kontribisyon antrepriz piblik yo, ak don.
Menm nimewo Moniteur sa a (Lendi 2 Oktòb 1995) pibliye tou yon dezyèm dekrè, ki pa gen rapò ak premye a, ke Prezidan Aristide te siyen kat jou pi bonè, 22 septanm 1995, sou rapò Minis Jistis, Anviwònman ak Enteryè yo: li reglemante ensinerasyon kadav moun an Ayiti, li mande yon otorizasyon lame (mairie) menm jan ak fòmalite antèman, yon setifika medikal asèmante ki konfime mò natirèl, otorizasyon reprezantan defen an oswa otorite ki responsab fineray la, e, nan ka mò vyolan oswa sibit, akò ekri Ministè Piblik la ansanm ak yon rapò otopsi, plis yon otorizasyon minisipal pou fonksyònman krematoryòm ak kolonbaryòm yo.