(2009) Nouvo Règleman Entèn Chanm Depite yo, ki ranplase règleman 1991 la
Rezime — Prezidan Chanm nan Levaillant Louis-Jeune te lanse l pè apre li te antre nan fonksyon an janvye 2009, avèk sipò CPP (Konsèrtasyon Palmantè Pwogresis yo), nouvo Règleman Entèn sa a ranplase règleman 1991 la, ki, dapre mo Prezidan an, te adopte nan vitès premye moman tranzisyon demokratik la e ki te vin demode apre de deseni. Li restriktire Biwo Laj, konpozisyon ak eleksyon Biwo a, atribisyon Prezidan an ak manm Biwo yo, dire manda yo, ak otonomi administratif/finansye Chanm nan ak bidjè li.
Dekouve Enpotan
- Ranplase règleman 1991 Chanm nan, ki te jije demode apre de deseni, kòm premye etap yon pwogram refòm enstitisyonèl pi laj ki gen ladan yon Règleman Administratif ak yon Lwa Fonksyon Piblik Palmantè k ap vini.
- Fikse manm Biwo a a 7 (1 Prezidan, 2 Vis-Prezidan, 1 Kesté, 1 Vis-Kesté, 2 Sekretè) ak manda en ane renouvlab.
- Egzije notifikasyon fòmèl Biwo eli a bay senk responsab nome ladan Minis Ekonomi ak Finans lan ak Gouvènè BRH la.
- Bay Chanm nan otonomi administratif ak finansye ak yon nòmanklati bidjetè ki kopye sou bidjè Leta a ak vèsman trimestriyèl davans.
- Egzije retou nan Trezò Piblik tout ekseden bidjetè ki pa itilize an fen egzèsis (Atik 25).
Deskripsyon Konple
Dokiman sa a se nouvo Règleman Entèn Chanm Depite Ayiti a, prezante nan yon mo Prezidan Chanm nan Levaillant Louis-Jeune kòm ranplasman règleman 1991 la, li deskri kòm youn ki te ekri nan vitès nan premye moman ak jwa tranzisyon demokratik la e ki te vin demode apre anviwon de deseni liberalizasyon politik. Louis-Jeune prezante adopsyon nouvo règleman an, ki te kòmanse depi kòmansman manda Prezidan li a janvye 2009 avèk sipò san kondisyon blòk palmantè CPP la (Konsèrtasyon Palmantè Pwogresis yo), kòm premye etap yon pwogram refòm enstitisyonèl ki ta dwe swiv pa yon Règleman Administratif ak yon Lwa sou Fonksyon Piblik Palmantè. Sou fon an: Chapit I (Biwo Laj) dirije prezidans pwovizwa Doyen Laj la nan premye sesyon yon nouvo Lejislati, validasyon pouvwa ak kandidati, ak sèman Depite yo dapre atik 108 ak 109 Konstitisyon an. Chapit II fikse konpozisyon Biwo a (1 Prezidan, 2 Vis-Prezidan, 1 Kesté, 1 Vis-Kesté, 2 Sekretè) ak modalite eleksyon pa vòt sekrè, majorite absoli epi relatif, ak notifikasyon fòmèl konpozisyon Biwo eli a bay Prezidan Repiblik la, Premye Minis la, Prezidan Sena a, Minis Ekonomi ak Finans lan, Prezidan Kou Siperyè Kont yo, ak Gouvènè Bank Repiblik Ayiti a. Chapit III detaye atribisyon Prezidan an (konvoke/prezide sesyon yo, reprezante Chanm nan deyò, kontresiyen dokiman administratif/finansye, mande fòs sekirite) ak atribisyon kolektif ak endividyèl Biwo a, ladan wòl Kesté nan preparasyon bidjè ak wòl Sekretè yo nan konte vòt ak kenbe pwosè vèbal, manda Biwo yo fikse a en ane renouvlab. Seksyon final la etabli otonomi administratif ak finansye Chanm nan, yon nòmanklati bidjetè ki kopye sou bidjè Leta a, vèsman trimestriyèl davans dotasyon Leta a sou yon kont labank Kesté a jere, ak retou obligatwa nan Trezò Piblik tout ekseden bidjetè an fen egzèsis.