(2023-08) Rapò tematik ACAPS : Ayiti - Yon analiz apwofondi sou kriz sekirite alimantè a (2 out 2023)
Rezime — Rapò tematik sa a trase gravite ak kòz kriz sekirite alimantè Ayiti a, kote popilasyon ki nan ensekirite alimantè nivo Kriz (IPC 3) oswa pi mal pase de 4,1 milyon nan mas-jen 2020 rive nan 4,9 milyon nan mas-jen 2023. Sou baz kat pilye sekirite alimantè yo (estabilite, disponibilite, aksesibilite, itilizasyon eleman nitritif), li montre kijan vyolans gang, enstabilite politik, katastwòf natirèl, enflasyon ak depresyasyon lajan an mete ansanm pou agrave grangou. Seksyon pèspektiv la idantifye ekspansyon teritoryal gang yo, risk sechrès ki lye ak El Niño ak depresyasyon goud la kòm endikatè pou swiv pandan sis mwa apre yo.
Dekouve Enpotan
- Popilasyon ki nan ensekirite alimantè nivo Kriz (IPC 3) oswa pi mal pase de 4,1 milyon nan mas-jen 2020 rive nan 4,9 milyon nan mas-jen 2023, ak 1,8 milyon nan nivo Ijans (IPC 4).
- Vyolans gang yo ap detwi tout pilye sekirite alimantè yo dirèkteman : nan avril 2023 gang yo te kontwole anviwon 80 % Pòtoprens, yo te fèmen mache, bloke transpò gaz ak manje, epi yo te lakòz abandon anviwon 2 400 ekta tè kiltivab nan Latibonit, prensipal rejyon diri Ayiti a.
- Bès pouvwa acha a ap agrave kriz la, ak enflasyon anviwon 34 % nan fen 2022, depresyasyon goud la soti 65 HTG pou yon dola an 2018 rive 139 HTG nan jiyè 2023, epi 56 % fanmi yo te sonde deklare revni yo bese.
- Estrateji adaptasyon negatif yo gaye toupatou : 49 % fanmi yo te sonde te itilize mekanis ijans ki redui kalite oswa kantite manje, epi 69 % fanmi k ap plante te manje semans yo oswa rekòt ki poko mi.
- Ensekirite alimantè a debòde sou lòt bezwen, ak yon ogmantasyon 30 % malnitrisyon egi grav timoun konpare ak 2022, plis travay timoun ak abandon lekòl, eksplwatasyon fanm ak tifi ki lye ak grangou, ak yon migrasyon k ap grandi, tankou plis pase 23 000 Ayisyen ki travèse Darién nan kòmansman 2023.
Deskripsyon Konple
Rapò tematik ACAPS sa a, ki te pibliye 2 out 2023, bay yon analiz estriktire e apwofondi sou kriz sekirite alimantè Ayiti a, sou baz yon revizyon done segondè ki soti nan òganizasyon imanitè, rezo, sant refleksyon ak medya entènasyonal. Kantite moun ki ta bezwen asistans alimantè te monte rive anviwon 4,9 milyon nan mas-jen 2023 (3 milyon nan IPC 3 ak 1,8 milyon nan IPC 4), kont 4,1 milyon nan 2020. Rapò a òganize analiz la sou kat pilye sekirite alimantè yo. Sou estabilite, li dokimante kontwòl teritoryal gang yo (anviwon 80 % Pòtoprens nan avril 2023), manifestasyon vyolan, piyaj depo imanitè ak katastwòf natirèl repete. Sou disponiblite, li kouvri mank gaz, blokis, sechrès depi septanm 2022 ki frape Latibonit (jiska 80 % diri Ayiti), ak inondasyon jen 2023 yo. Sou aksesibilite, li konekte enflasyon anviwon 34 % nan fen 2022, depresyasyon goud la soti nan 65 HTG pou yon dola an 2018 rive nan 139 HTG nan jiyè 2023, ak deplasman omwen 160 000 moun ak bès pouvwa acha a ; nan Latibonit, anviwon 2 400 ekta tè kiltivab te abandone konpare ak 2022. Sou itilizasyon eleman nitritif, 49 % fanmi yo te sonde te resevwa mekanis adaptasyon ijans epi 69 % fanmi k ap plante t ap manje semans yo.
Apre sa, rapò a swiv konsekans yo sou nitrisyon (yon ogmantasyon 30 % malnitrisyon egi grav timoun konpare ak 2022 ; 22 % timoun nan malnitrisyon kwonik), pwoteksyon (rekritman timoun pa gang, eksplwatasyon seksyèl ki lye ak grangou), edikasyon (abandon lekòl ak fèmti lekòl ki mete fen nan manje lekòl), sante (entèraksyon kolera-malnitrisyon) ak migrasyon (plis pase 23 000 Ayisyen pami anviwon 100 000 travèse Darién nan kòmansman 2023). Pèspektiv yo prevwa kantite moun nan ensekirite alimantè a ap ogmante, akoz kapasite repons Leta a ki limite, ekspansyon gang ki pwobab, risk sechrès ki lye ak El Niño malgre prevwa lapli nòmal, ak depresyasyon lajan an k ap kontinye.
Not
ACAPS thematic/anticipatory analysis