(2024-10) Ayiti: Ogmantasyon deplasman entèn ap ogmante bezwen manje ak sante nan rejyon Gran Sid la (Nòt antisipasyon, 3 oktòb 2024)
Rezime — Nòt antisipasyon ACAPS sa a evalye presyon ogmantasyon deplasman entèn ap mete sou rejyon Gran Sid la (Grandans, Nip, Sid ak Sidès), ki nan septanm 2024 t ap akeyi prèske mwatye nan anviwon 703 000 moun deplase peyi a, pifò ladan yo t ap kouri pou vyolans gang nan zòn metwopolitèn Pòtoprens lan. Li prevwa èd alimantè kòm bezwen prensipal, avèk plis pase yon milyon moun nan rejyon an ki pwojte nan ensekirite alimantè grav, epi li avèti yon sistèm sante fèb ak lapli ki gen rapò ak La Niña ap ogmante risk maladi dlo pou moun deplase yo ak kominote akèy yo.
Dekouve Enpotan
- Deplasman an Ayiti moute 60 pousan an 2024, soti 362 000 moun deplase an mas rive 702 973 an septanm, plis pase 90 pousan soti nan depatman Lwès e 85 pousan nan zòn metwopolitèn Pòtoprens lan.
- Prèske mwatye moun deplase yo (315 200) t al chèche refij nan rejyon Gran Sid la, e depatman Sid la pou kont li resevwa anviwon 116 000 moun deplase menmsi li pa gen okenn sit ofisyèl, sa ki pouse moun yo nan kominote akèy ki deja sou presyon.
- Èd alimantè se bezwen prensipal la, avèk plis pase 1,05 milyon moun nan Gran Sid ki pwojte nan faz 3 IPC oswa plis, pri manje ki moute 40 pousan depi kòmansman 2024, ak barikad ak atak gang sou transpò k ap limite apwovizyònman mache lokal yo.
- Sistèm sante a pa ka absòbe vag la: 4,7 milyon moun nan tout peyi a bezwen èd pou jwenn sèvis sante, 73 pousan nan 22 gwo lopital peyi a te deklare nan fen 2022 yo pa t ka fonksyone nòmalman, e lapli La Niña yo ogmante risk maladi dlo.
- Enstabilite politik, kontwòl gang sou wout ak enfrastrikti ozalantou kapital la, lwaye k ap monte ak defisi dlo-ijyèn (26 pousan Ayisyen pa gen dlo pwòp) agrave bezwen ni pou moun deplase yo ni pou kominote akèy yo.
Deskripsyon Konple
ACAPS dokimante yon ogmantasyon 60 pousan nan deplasman an Ayiti pandan 2024, soti 362 000 moun deplase an mas rive 702 973 an septanm, sitou akoz sekirite k ap deteryore nan zòn metwopolitèn Pòtoprens lan (ZMPAP): plis pase 90 pousan moun deplase yo soti nan depatman Lwès e 85 pousan nan ZMPAP la menm. Prèske mwatye moun deplase yo (315 200) t al chèche refij nan depatman Gran Sid yo (Grandans, Nip, Sid ak Sidès), anplis plis pase 116 000 moun deplase ki te deja la nan fen 2023. Depatman Sid la resevwa anviwon 116 000 moun deplase an 2024 menmsi li pa gen okenn sit ofisyèl pou moun deplase, sa ki fòse moun yo rete nan kominote akèy. Nòt la evalye kapasite absòpsyon yon rejyon kote plis pase yon milyon moun te deja bezwen asistans imanitè an 2023, epi li idantifye kontrent imanitè ki soti nan barikad gang sou wout k ap kite kapital la, fèmti ayewopò a soti fevriye rive me, ak fèmti espòradik pò a ki fè pri apwovizyònman yo monte.
Èd alimantè parèt kòm bezwen prensipal la: plis pase 1,05 milyon moun nan Gran Sid te pwojte nan ensekirite alimantè grav (IPC 3+), nan yon chaj nasyonal 4,4 milyon, akoz pwodiksyon agrikòl ki pi ba pase mwayèn, enflasyon manje 40 pousan depi kòmansman 2024, atak gang sou transpò manje ak pri transpò k ap monte, sitou nan Grandans ak Sidès. Risk sante yo vin agrave tablo a: 4,7 milyon moun nan tout peyi a bezwen asistans pou jwenn sèvis sante, lopital Grandans, Nip ak Sid yo pa ka reponn ak demann lan, e kondisyon La Niña yo prevwa nan fen 2024 yo ogmante risk kolera, dizantri, tifoyid ak lòt maladi dlo. Nòt la egzamine tou faktè k ap agrave yo, tankou enstabilite politik depi asasinay Moïse an 2021, atak gang sou enfrastrikti leta depi mas 2024, lwaye k ap monte ki limite aksè moun deplase yo ak lojman, ak defisi dlo-ijyèn, kote 26 pousan Ayisyen pa gen aksè ak dlo pwòp.
Not
ACAPS thematic/anticipatory analysis