(2025-04) Konsèy Ministr yo Adopte Bidjè Rektifikatif 2024-2025 la
Rezime — Nan dat 14 avril 2025, Konsèy Ministr yo te adopte yon Bidjè rektifikatif 323,4 milya goud pou egzèsis fiskal 2024-2025 la, ki ekilibre san yo pa itilize avans BRH e ki finanse ak 217,5 milya goud nan resèt fiskal ak douanye yo prevwa kolekte. Bidjè a bay priyorite ak sekirite, rekiperasyon ekonomik, konferans nasyonal ak refòm konstitisyonèl, Eta dwa ak eleksyon, e depans sekirite yo ogmante 11,8%.
Dekouve Enpotan
- Bidjè rektifikatif 2024-2025 la se 323,4 milya goud, adopte 14 avril 2025 san avans BRH.
- 217,5 milya goud nan bidjè a finanse ak resèt fiskal ak douanye yo prevwa.
- Depans sekirite yo ogmante 11,8%: PNH +9,8% pou rive 32,935 milya goud, FAd'H +20,1% pou rive 8,376 milya goud.
- Bidjè edikasyon, afè sosyal, defans ak jistis tou ogmante ant 6,2% ak 25%.
- 60 milyon dola ameriken deja disponib nan Basket Fund eleksyon an, lòt resous ap mobilize.
- Nouvo estrikti sekirite (CNSD, ANS) ak yon egzonerasyon fiskal 10 lane pou envestisè yo entwodwi.
Deskripsyon Konple
Ministè Ekonomi ak Finans (MEF) anonse Konsèy Ministr yo te adopte, 14 avril 2025, Bidjè rektifikatif egzèsis fiskal 2024-2025 la, nan yon kontèks ekonomik ak sekiritè kominike a dekri kòm eksepsyonèlman difisil. Bidjè 323,4 milya goud sa a ekilibre san rekou nan avans Bank Repiblik Ayiti (BRH) e li finanse pou 217,5 milya goud pa resous administrasyon fiskal ak douanye yo prevwa kolekte. Li bati sou senk priyorite estratejik Gouvènman an: ranfòsman sekirite piblik ak nasyonal; rekiperasyon ekonomik, reabilitasyon enfrastrikti ak sekirite alimantè ak sanitè; konferans nasyonal ak refòm konstitisyonèl; retablisman Eta dwa ak jistis; ak òganizasyon eleksyon yo.
Sekirite rete priyorite absoli bidjè a, ak yon ogmantasyon konbine 11,8% (4,35 milya goud) pou Polis Nasyonal Ayiti (PNH, +9,8% pou rive 32,935 milya goud) ak Fòs Ame Ayiti (FAd'H, +20,1% pou rive 8,376 milya goud). Lòt sektè yo tou benefisye ogmantasyon enpòtan: edikasyon (+10,9%, 4,6 milya goud), afè sosyal (+25%, 4,6 milya goud), defans (+20,3%, 1,6 milya goud) ak jistis (+6,2%, 2,3 milya goud). Pou eleksyon yo, 60 milyon dola ameriken deja disponib nan Basket Fund lan, e lòt resous ap mobilize lè sa nesesè. Bidjè rektifikatif la pwopoze tou mezi pou soutni kwasans lan: ogmantasyon dwa akiz sou sèten pwodwi, ekstansyon a 10 lane peryòd egzonerasyon fiskal pou antrepriz k ap envesti an Ayiti, ak ogmantasyon sèy pou pasasyon mache piblik yo. Li prevwa tou etablisman nouvo estrikti administratif, Konsèy Nasyonal Sekirite ak Defans (CNSD) ak Ajans Nasyonal Sekirite (ANS), yon fwa yo apwouve yo definitivman. Ministè a reyafime angajman Gouvènman an pou ranfòse disiplin bidjetè, soutni sektè kle relans lan, e prezève estabilite makwoekonomik la.