(2018-03) Rapò Sekretè Jeneral la sou Misyon Nasyonzini pou Sipò Jistis an Ayiti (S/2018/241)
Rezime — Premye rapò evalyasyon sou MINUJUSTH apre fèmti MINUSTAH, ki egzamine premye ane Prezidan Moïse, amelyorasyon endikatè sekirite yo, odit PetroCaribe a, devlopman lapolis, objektif eta de dwa yo ak yon estrateji sòti sou dezan.
Dekouve Enpotan
- Omisid yo te desann a 217 ant 16 oktòb 2017 ak 7 fevriye 2018 kont 396 nan menm peryòd la yon ane anvan, vyolans seksyèl ak seksis ki rapòte yo te bese 68 pousan e twoub sivil yo te bese 63 pousan. Gradyasyon 1 022 kadè, ladan yo 125 fanm, te pote Polis Nasyonal la a 15 298 ajan, sa vle di 1,36 pou chak 1 000 abitan. Yon rapò komisyon Sena a te pale de posib movèz jesyon 1,57 milya dola nan fon PetroCaribe a ant septanm 2008 ak septanm 2016, e dosye a te transfere bay Cour supérieure des comptes. Enflasyon te 13,3 pousan an desanm 2017, defisi bidjetè a 2,1 pousan PIB, e yon milyon moun te toujou bezwen èd imanitè sèz mwa apre ouragan Matthew.
Deskripsyon Konple
Rapò sa a, ki soumèt dapre rezolisyon 2350 (2017) Konsèy Sekirite a, evalye manda inisyal Misyon Nasyonzini pou Sipò Jistis an Ayiti (MINUJUSTH), ki te kreye 16 oktòb 2017 apre fèmti MINUSTAH, epi li pwopoze yon estrateji sòti sou dezan pou rive nan yon prezans Nasyonzini ki pa yon operasyon mentyen lapè. Li pase an revi premye ane Prezidan Jovenel Moïse, tankou mezi pou rekonstitiye Fòs Ame Ayiti yo, lit kont koripsyon ak tansyon nan Sena a sou rapò PetroCaribe a ki pale de posib movèz jesyon 1,57 milya dola ant 2008 ak 2016. Endikatè sekirite yo te amelyore: omisid yo te desann a 217 ant 16 oktòb 2017 ak 7 fevriye 2018 kont 396 yon ane anvan, vyolans seksyèl ak seksis ki rapòte yo te bese 68 pousan, e twoub sivil yo te bese 63 pousan. Gradyasyon 1 022 kadè te pote Polis Nasyonal la a 15 298 ajan. Rapò a kouvri tou yon goud ki estab men yon enflasyon 13,3 pousan, yon defisi bidjetè 2,1 pousan, yon milyon moun ki toujou bezwen èd imanitè apre ouragan Matthew, ogmantasyon retou migran soti Repiblik Dominikèn ak pwogrè kontinyèl kont kolera, ak to ka ak lanmò ki bese plis pase 99 pousan depi pik 2010 la.
Not
UN document S/2018/241 (French edition); ayitistats wave B; SG-report series (full, per user); dedupe vs BINUH holdings at ingest